Utjecaj društvenih mreža na ponašanje djece

Facebook je promijenio način komunikacije među mladima. Šta više, postao je jedan od načina društvenog izražavanja. Međutim, dok socijalne mreže dobivaju svoj procvat u današnjem svijetu, mnogi se pitaju kako to utječe na razvoj mladih i njihov način razmišljanja…

Socijalne navike tinejdžera u savremenom dobu se u mnogo čemu razlikuju od onih prije dvadeset godina. Prije svega, veliki utjecaj na njihovo ponašanje imaju mediji, posebno društvene mreže, poput Facebooka, Twittera kao i drugih. Za mnoge tinejdžere ovo je način komunikacije sa okolinom. Oni tako isprobavaju i treniraju svoje društvene sposobnosti. Stavljajući određenu informaciju na svoju Facebook stranicu, prije svega žele vidjeti kako će drugi reagovati na njihov post.

Kako je pokazala zadnja studija američkih naučnika, Facebook i slične socijalne mreže mogu pomoći stidljivim tinejdžerima da steknu više povjerenja u svoje sposobnosti i postanu otvoreniji ka javnosti. Oni znaju da je ono što napišu na svoju stranicu javno, ali zbog toga što je ispred njih ekran, a ne gomila ljudi, to im daje osjećaj anonimnosti.

Oni tinejdžeri koji provode više vremena na Facebook-u, redovno ažuriraju svoj profil sa gomilom fotografija i ”lajkova” imaju i puno više virtuelnih empatija. Naime, ostali više simpatišu ovakvu osobu, te bi rado, zbog toga, postojeću emocionalnu povezanost i prijateljstvo prenijeli i u stvarni svijet.

Međutim, nemaju društvene mreže samo pozitivne efekte na mlade naraštaje. Posljednje studije pokazuju da korištenje Facebooka u velikoj mjeri može pogoršati postojeće simptome i stanje narcisoidnosti kod tinejdžera. Na primjer, ako neko sklon ovakvom ponašanju postavi narcisoidne stavove na svoj profil, a dvadeset osoba komentariše taj post, onda je problem već formiran.

Pored toga, djeca koja previše gledaju razne vrste medija, mogu imati problema sa depresijom i anksioznošću. Istraživanje obavljeno među djecom dobi između četvrte i osme godine, koja su koristila previše internet, muziku i video igre, pokazalo je da imaju više psihičkih problema od onih koji to koriste u puno manjoj mjeri.

Međutim, teško je reći koliko je rano i kada odobriti djeci pristup internetu i društevnim mrežama. S obzirom da se u svemu mogu posmatrati, kako pozitivne, tako i negativne strane, kako onda pronaći najbolje rješenje? Naučnici, prije svega, preporučuju da roditelji razmisle o tehnologiji koju namjeravaju dati djeci, te da o tome razgovaraju sa njima. Oni će najbolje procijeniti kada je njihovo dijete spremno za pristup online društvenim mrežama i u kojoj mjeri.

Recimo, da se mnogi roditelji žale na slabo učenje i loše ocjene kod djece. Konkretno, za rješenje ovog problema se veoma efikasnim pokazao sistem ”tech pauze”. Naime, učenicima se preporučuje učenje od 10-20 minuta ili onoliko koliko se mogu skoncentrisati na određeno gradivo. Nakon toga bi trebali uzeti malu pauzu, da provjere e-mail, Facebook ili poruku na mobitelu, a onda se opet fokusirati na učenje. Ovo je drugačiji oblik umjerenosti, jer znaju da moraju tako postupiti, jer u suprotnom neće postići željene rezultate.”