Sve što trebate znati o alergijama

Svakim danom se povećava broj onih koji pate od alergijskih reakcija. Borba sa ovom bolešću  je naporna i mukotrpna, zahtjeva upornost, odricanje i konstantan opreznost. S obzirom da je vrijeme sezonskih alergija, donosimo vam informacije koje trebate znati kada je ova bolest u pitanju.

Šta je alergija?

Pod pojmom alergija se podrazumjeva reakcija imunog sistema na različite supstance koje nisu štetne za većinu ljudi. U dodiru sa alergenom, organizam za odbranu stvara antitijela, otpuštajući pri tome histamin  – spoj koji u tijelu pokreće niz reakcija, zbog čega nastaje alergija. Njeni simptomi se mogu manifestirati na različite načine, poput curenja nosa, kihanja, kašlja, alergijskog konjuktivitisa ili raznih vrsta osipa.  Većinom su alergijske reakcije dosadna stvar koja nam ometa normalne životne aktivnosti, ali neke od njih mogu voditi infekciji sinusa ili u ekstremnim slučajevima ugroziti život čovjeka. Zbog toga se svaka alergija treba uzeti za ozbiljno i liječiti na odgovarajući način.

Kako se testirati na alergije?

Postoji nekoliko načina za postavljanje dijagnoze o alergijama. Doktor prije svega uzima porodičnu amnezu (prethodna oboljenja, nasljednje bolesti, njihovo trajanje, prehrambene navike kao i ostale simptome koji mogu pomoći u dijagnosticiranju). Nakon toga slijede testovi za precizniju dijagnozu.

Testovi krvi su veoma pouzdani, ali ih moraju raditi visoko educirani i jako iskusni laboratorijski tehničari. Putem ovog testa se traže povišena krvna zrnca, nivo određenih antitijela ili reakcije na ekstrakte alergena.

Test grebanja (Scratch test) je najlakši i najbrži način testiranja na alergije. Uobičajeno se grebe po površini kože,  a dobiveni uzorak se stavlja na alergene koji se nalaze u tečnom stanju. Reakcija se pojavljuje odmah ili u roku od nekoliko minuta. Ako ne bude reakcije na alergen, to ne mora značiti da nema alergije. Postoji mogućnost da tijelo reaguje kasnije nego je to uobičajeno, te je zbog toga potreban oprez. Testovi kože su više pouzdani kada su u pitanju alergeni koji se prenose zrakom od onih koji dolaze iz hrane.

Što se tiče alergija na hranu, eliminacijska dijeta je efikasan način da se utvrdi porijeklo alergena. Pod budnim nadzorom doktora, pacijent se stavlja na veoma siromašnu dijetu. Nova namirnica se dodaje svake sedmice. Ako pacijent nema alergijskih simptoma na novu hranu tokom sedmicu dana, ona se ne smatra alergenom.

U slučaju alergijske reakcije, određena namirnica se ukloni iz prehrane. Pacijent se vraća na prethodnu dijetu, dok ne iščeznu nastali simptomi. Tek onda se dodaje nova namirnica. Podrazumijeva se da na jelovniku nema hrane koja sadrži prehrambene aditive i začine (osim soli). Najčešće se u sigurnu hranu ubrajaju marelice, breskve, repa, slatki krompir, riža, destilisana ili izvorska voda, sol, šećer od šećerne trske i maslinovo ulje.

Šta je anafilaktički šok?

Anafilaktički šok je dramatična alergijska reakcija koja može rezultirati kolapsom organizma i mogućim smrtnim ishodom. Izazvana je iznenadnim otpuštanjem histamina i drugih hemikalija koje preplave tijelo čovjeka. Dešava se jako brzo i simptomi se pojavljuju u nekoliko minuta. Prvi znakovi anafilaktičkog šoka su stegnutost u grlu, oteklina i crvenilo kože, a moguće su i ne vizuelne unutrašnje reakcije poput oteklina disajnih puteva, pad krvnog pritiska ili mučnina. U ovakvim slučajevima je potrebno odmah reagovati, jer svaka minuta je veoma značajna. Oni koji imaju ovakve reakcije (najčešće alergije na kikiriki, školjke i ubod insekata) moraju kod sebe imati lijek koji im preporuči doktor. Uobičajeno su u pitanju antihistamini.

Da li čovjekov organizam može tolerirati određenu dozu alergena?

Svaka osoba može biti u mogućnosti da toleriše određenu vrstu alergijskih reakcija, a da pri tome njen organizam ne reaguje. Količina alergena koju organizam možete tolerisati zavisi od niza različitih faktora: količine stresa, bolesti, pri čemu slabi imuni sistem, nekog posebnog ili kombinacije različitih alergena. Kada se iscrpi ”tolerantna doza”, dolazi i do reakcije organizma. Ali oprez!! Nisu svi alergeni bezopasni, posebno kada su u pitanju alergije na kikiriki i školjke. Oni mogu uzrokovati brzu, opasnu po život, alergijsku reakciju. Zbog toga, kada su neki alergeni u pitanju, svaka, pa i najmanja količina je previše!

Kako prepoznati alergijsku reakciju na ubod insekta?

Ose, pčele, mravi, komarci, uši  i mnogi drugi insekti mogu uzrokovati različite alergijske reakcije. Kratka doza boli, crvenilo, svrbež i manja oteklina dijela tijela na kojem se desio ubod insekta su normalni simptomi za većinu ljudi.  Toksične i alergijske reakcije imaju puno jače, opasnije i intenzivnije simptome. Toksična reakcija nastaje kada se, na primjer, desi pet stotina ujeda insekata u kratkom vremenskom periodu. To može ozbiljno ugroziti zdravlje i život čovjeka. Kada je u pitanju alergijska reakcija, ona uključuje iste, samo jače simptome, kao i ona normalna, ali pored toga su prisutni grčevi u mišićima, glavobolja, temperatura, drijemež, kihanje, teško disanje, slabost i oteklina čitavog tijela.