Kako se zaštiti od mobbinga?
Stres, depresija, ”grč u želucu”, smanjena koncentracija… sa ovakvim stanjem počinje radni dan svake žrtve mobbinga, fenomena koji u našoj zemlji uzima sve više maha. O tome se premalo govori i malo zna. Pročitajte kako se zaštiti od mobbinga i kome se obratiti kada naiđete na ovaj problem…
Kako prepoznati mobbing?
Klasična definicija mobbinga jeste da predstavlja oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili grupa njih sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njenog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, pa sve do eliminacije s radnog mjesta.
Ovaj problem je uveliko prisutan u društvima zapadnih zemalja, ali je fenomen mobbinga posebno karakterističan za zemlje u tranziciji, kao što je BiH. Međutim, dok se u zapadnom svijetu moberi (osobe koje maltretiraju) zakonski kažnjavaju, u našoj zemlji je tek 2008. godine osnovano prvo Udruženje za zaštitu od mobbinga ”Stop Mobbing”.
,,U posljednje vrijeme često se priča o tom problemu, ali naše društvo još uvijek nije razvilo svijest, a ni mehanizme za sprečavanje mobbinga”, objašnjava Anica Ramić, predsjednica Udruženja ”Stop Mobbing”, RS-a. ,,Sve se svodi na to koliko je pojedinac spreman da se sam suprotstavi tom suptilnom teroru, koji se obično dešava u četiri oka ili u masi koja gleda svoja posla ili se smije”, nastavlja ona. ,,Ne zna se šta je gore, biti sam ili u masi sa nasilnikom. To je začaran krug ucjena i poniženja.”Mobbing se može veoma lako prepoznati. Osobe su izložene psihofizičkoj torturi od strane pretpostavljenih na radnom mjestu, dobijaju stalne neprimjerene ili nemoguće zadatke, neprekidno su pod stresom ali i bojkotom od strane kolega zbog fizičkog nedostka, spola ili stepena obrazovanja.
Moberi maltretiraju na nekoliko načina. Mogu napadati vaš socijalni ugled, širiti tračeve, ismijavati i ponižavati pred drugima. Mogu vam uskraćivati kontakte, isključivati iz razgovora, vikati i davati ponižavajuće gest-mimike. Žrtve su stalno pod stresom, daju im se besmisleni, ponižavajući zadaci i primorani su na rad koji im šteti zdravlju, a mogući su i fizički napadi, te seksualno zlostavljanje.
,,Dugotrajna izloženost ovakvom stanju kod žrtava mobbinga izaziva gomilu fizičkih i psihičkih problema. Osoba razvija pojačanu osjetljivost, gubitak samopouzdanja i apetita, te osjeća stalni umor, a javlja se i nesanica. Žrtve mobbinga odlaze na posao sa ”grčem u želucu” i nervozom”, objašnjava Anica Ramić.Sve to prati bezvoljnost, povećan osjećaj straha i smanjenje produktivnosti u izvršavanju zadataka i obaveza. Kroz nekoliko godina sve ove smetnje prelaze u kronične bolesti koje dovode do trajnog invaliditeta i napuštanja radnog mjesta, pa čak i samoubojstva, ako se na vrijeme ne pruži adekvatna pomoć.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) se javlja u oko osam posto slučajeva mobbinga, a manifestira se u formi nametljivog sjećanja na događaje. Žrtva doživljava stres prilikom sličnih dešavanja koja podsjećaju na traumatski događaj, te nastoji da izbjegne mjesta i osobe vezane za tu traumu.
Zaštita i zakonske mjere
U BiH mobbing se definiše putem Zakona o radu RS-a, gdje je mobbing uvršen kao posebna kategorija, kao i putem Zakona o zabrani diskriminacije BiH (Član 4. Uznemiravanje i mobbing).
Žrtve mobinga se za pomoć mogu obratiti svom sindikatu unutar preduzeća, instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH, Helsinškom komitetu za ljudska prava u Sarajevu i inspektorima rada. U Zakonu o radu RS-a teret dokazivanja da nije bilo mobbinga je na poslodavcu. On ne smije poduzeti nikakve mjere prema radniku koji se žalio na diskriminaciju, nasilje, seksualno uznemiravanje i mobbing.
Ako sud utvrdi da je tužba osnovana, nalaže poslodavcu da tužiocu obezbijedi ostvarivanje prava koja su mu utvrđena ili da plati odgovarajuću novčanu nadoknadu. Postupak pred sudom može pokrenuti radnik koji je zlostavljan, sindikat, organizacija građana koja se bavi zaštitom ljudskih prava, ali i poslodavac.
,,Ni pravnici ni radnici još ne znaju kako će se suci postaviti prema mobbingu. I za najjednostavniji spor, u kojem radnik traži isplatu plaća, treba četiri godine. Zlostavljanim ljudima je duga i jedna godina, jer takvi ljude trpe zdravstveno i financijski, posebno ako su zaposleni na istom radnom mjestu. Zbog toga je sudski spor izvor novog stresa za njih, pa većina upravo iz tog razloga odustaje od traženja pravne zaštite. S druge strane, strah od reakcije šefa i gubitka radnog mjesta, zbog čega žrtve mobbinga najčešće ne preduzimaju ništa, je podsticaj moberima da budu još gori”, objašnjava Anica Ramić.Da biste bilo šta mogli poduzeti, prije svega, svaku pojavu mobbinga morate pismeno zabilježiti. Najvažnije je da žrtva sve zapiše i arhivira. Međutim, da biste se mogli suprostaviti zlostavljaču, morate imati određenu sigurnost i mogućnost izbora. Ogroman problem u BiH jeste borba za egzistenciju.
,,Živimo u društvu u kome nedostaje mnogo stvari, od ljudskog dostojanstva do životnih namirnica. Zbog toga su mnogi primorani da prihvate stanje kakvo jeste – da bi preživjeli. Zbog straha od poslodavaca većina ljudi ne želi uopšte da priča o ovom obliku pritiska, upravo strahujući za posao kojeg je u BiH veoma teško dobiti. Našem udruženju se do sad obratilo 198 radnika iz cijele BiH”, objašnjava Anica Ramić. ,,Same nevladine organizacije ne mogu preuzeti na sebe kompletnu borbu protiv mobbinga. One mogu raditi na informisanju građana, o suštini i problemima mobbinga, dati ostale informacije i osnovnu psiho-socijalnu podršku u formi individualnih savjetovanja, ali, jedino uz pomoć države NVO mogu provoditi opsežnu kampanju koja bi upućivala na ovaj problem. Recimo, u Hrvatskoj se pitanjem mobbinga bave i sindikati s obzirom da ova pojava predstavlja kršenje osnovnih prava vezanih za rad. Kod nas se po tom pitanju, za sada ne radi baš ništa! Trebalo bi da se ovim problemom bave prvenstveno naša ministarstva, inspekcije i pravosuđa. Naši sindikati bi isto tako na lisu svojih prioriteta trebali da uvrste i borbu protiv mobbinga”.Zadatak društva – Kako spriječiti mobbing?
Svaka firma bi trebala uzeti pod zaštitu svoje zaposlene, jer je to prije svega poslodavcu u interesu. Uvijek je bolje imati zdravog, zadovoljnog i motiviranog radnika, nego onoga koji to nije. S druge strane, cilj je prepoznati mobbing, jer se on može spriječiti samo zajedničkim djelovanjem cijelog radnog kolektiva i društva.
Istraživanja pokazuju da pojedinci oko kojih se dešava mobbing ne žele da se miješaju u spor. Iako se dešava nekome drugome, možda je samo pitanje vremena kada će se početi dešavati i nama.
,,Zahvaljujući tome što ”niko ne želi da se miješa”, naša zemlja je postala jedan od rekordera po učestalosti pojave koja se identifikuje terminom mobbinga! Ili, jednostavnije rečeno, krivičnim djelom zlostavljanja, šikaniranja, napastvovanja, prijetnji ili (bilo fizičkih ili psihičkih) maltretiranja na radnom mjestu. Stvar je utoliko ozbiljnija ima li se u vidu, da je prema nedavno obznanjenih statističkim podacima ova pojava najraširenija u organima državne uprave (ministarstva, sekretarijati), školstvu, zdravstvu te kulturi i obrazovanju. Dakle, upravo u onim ustanovama i institucijama koje bi trebale da predstavljaju društvenu preventivu ovakvim pojavama”, naglašava Anica Ramić.U cilju sprečavanja mobbinga, svaka organizacija bi trebala osigurati edukaciju o mobbingu i to što većeg broja zaposlenih ljudi. Na taj način se stiču neophodna znanja o ovom problemu, kao i tehnike samopomoći. To znači da prepoznajemo ovaj problem i radimo na iznalaženju odgovarajućeg rješenja.
,,Naše Udruženje upravo želi djelovati na otkrivanju i pružanju pomoći žrtvama mobbinga, jer se o ovom problemu malo govori i veoma malo zna. Zbog toga putem medija i promotivnim meterijalima podižemo svijest društvene zajednice o ovoj pojavi. Do sad dobro razgranata mreža sindikalnih organizacija povezana sa našim Udruženjem kao i kvalitetni saradnici i ogromno iskustvo u nam pomogli da planiramo i dalje aktivnosti na sprečavanju pojave mobbinga. Prioriteti su edukacija, informisanje i inzistiranje na donošenju antimobing zakona. Postoji niz razloga za donošenje ovog zakona. Prije svega, sve su prisutniji problemi suočavanja sa autokratskim menadžmentom kao posljedicom svjetske globalizacije i liberalizacije. Nacrt zakona propisuje prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih u vezi sa zlostavljanjem, postupak za zaštitu od zlostavljanja, stepenovane mere, sudsku zaštitu, nadzor i kaznene odredbe, ” objašnjava Anica Ramić.“
