Bolesti štitne žlijezde

Bolesti štitne žlijezde ne utječu samo na fizički, nego i psihički život čovjeka. Dok se svakodnevno borimo sa stresom, štitna žlijezda je prva na udaru. Zbog toga i ne čudi što je sve veći broj oboljelih od ove bolesti, čiji simptomi u prvi mah mogu proći i sasvim neopaženo.

Koliko je opasno oboljenje štitne žlijezde?

Zbog nedostatka ili viška hormona štitne žlijezde može doći do niza poremećaja, pa čak i do smrtnog ishoda. Na primjer, neke od funkcija na koje utječu jeste povećanje bazalne potrošnje kisika i stvaranje toplote (termogeneza). Povećavaju i sintezu bjelančevina, kao i minutni volumen srca.

Važnu ulogu igraju i u reprodukciji i održavanju normalne trudnoće, a potiču i proces okoštavanja, rast kosti u dužinu te lučenje hormona rasta. Sudjeluju u razvoju centralnog nervnog sistema, te osiguravaju budnost, reakcije na podražaje, pamćenje i sposobnost učenja. Zahvaljujući štitnoj žlijezdi imamo normalno odvijanje rasta i razvoja, kao i normalno fukcionisanje centralnog nervnog i kardiovaskularnog sistema. Zbog svega navednog, svaka bolest štitne žlijezde može biti opasna i izazavati poremećaj u našem organizmu.

Glavni uzroci i simptomi oboljenja

Nepravilna ishrana, neuredan život, hronična nervoza i stres, pretjerani napor tokom dužeg vremenskog perioda. Tu su i nasljedni faktori, manjak ili višak joda, virusi, upalni procesi na štitnoj žlijezdi, autoimuni poremećaji, kao i radijaciona terapija (zračenje).

Simptomi zavise od toga o kojem je oboljenju štitne žlijezde riječ. Naime, poznato je pet velikih grupa bolesti štitne žlijezde. Prva grupa uključuje bolesti vezane za produkciju hormona, koja može biti povećana – hipertireoidizam ili  smanjena – hipotireoidizam. Druga grupa uključuje bolesti koje uzrokuju povećanje štitne žlijezde i posljedične kompresije na okolne  strukture vrata, a najčešće se opisuju kao “masa” u području vrata tzv. strume.

Zatim tu su još upalne promjene štitne žlijezde (akutni, subakutni i hronični tiroiditis), fokalne promjene (ciste, nodusi…), odnosno formacije koje mogu predstavljati potencijalnu opasnost za nastanak karcinoma štitne žlijezde i na kraju karcinomi štitne žlijezde.

Broj oboljelih od ove bolesti svakodnevno raste

Tačan broj osoba sa oboljenjem štitne žlijezde u BiH nije poznat, s obzirom da ne postoji registar za iste na nivou države. Ono što mi ljekari u svom svakodnevnom radu primjećujemo jeste da je broj oboljelih u stalnom porastu. Naročito je primjetna veća učestalost autoimunog tireoiditisa koja se bar djelomično objašnjava povećanim unosom joda u hrani, te povećanim stresom. Hashimoto tireoiditis je oboljenje sa prevalencom od 3-4% ukupnog broja stanovnika. Učestalost hipertireoze je 0.5-1.8%, dok od raka štitne žlijezde od 100.000 stanovnika godišnje oboli njih 9.

Pazite kako se hranite!

Ishrana igra veliku ulogu. Tako, na primjer,glavni uzrok hipotireoze naročito u nerazvijenim zemljama i endemskim područjima je nedostatak joda u prehrani. Zbog toga ga je neophodno dodavati svakodnevnoj prehrani kroz jodiranu so ili namirnice bogate jodom (riba, školjke i morski plodovi).

Važan je i svakodnevni unos vitamina C, E, B2 (riboflavin), B3 (niacin), B6 (piridoksin), cinka, selena i aminokiseline tirozina kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke.

S obzirom da hipotireozu karakterizira usporen metabolizam, usporena probava, povišene masnoće u krvi i dobijanje na tjelesnoj težini, potrebno je optimizirati svakodnevnu prehranu.

Uz obilnu hidraciju i pojačanu tjelesnu aktivnost, organizmu se treba osigurati dovoljan unos prehrambenih vlakana, koja će pojačati osjećaj sitosti, potaknuti crijevnu peristaltiku i smanjiti apsorpciju suvišnih masnoća.

Kod hipertireoze, obzirom na stanje ubrzanog metabolizma, odnosno katabolizam, dolazi do propadanja jednog dijela mišićne i koštane mase pa se preporučuje povećan unos aminokiselina, proteina i kalcija.
Pozitivan efekat imaju i omega-3 masne kiseline, vitamin C, grah, cvjetača, soja i sojini proizvodi, tamnozeleno lisnato povrće te kurkumin, srčanik (biljka iz porodice mente).

Da li oboljela štitna žlijezda utječe i na psihu čovjeka?

Naime, ova oboljenja dovode do promjene raspoloženja, promjene sposobnosti koncentracije, pamćenja, nesanice odnosno pospanosti. Ponekad su ti poremećaji toliko izraženi da završe na liječenju na psihijatrijskim klinikama kao teške psihoze, a zapravo je u pozadini oboljenje štitne žlijezde. Kod psihičkih poremećaja, mi ljekari, obavezno razmišljamo i o mogućnostima bolesti štitne žlijezde.

Problemi sa reproduktivnim zdravljem

Kod hipotireoze menstrualni ciklusi budu neuredni i ako se bolest ne liječi mogu potpuno izostati. S druge strane, kod hipertireoze, oni budu učestali i obilni što značajno iscrpi organizam žene. Ukoliko pacijentica ima hipotireozu, u trudnoći je neophodno uzimati redovno i u dovoljnoj dozi nadomjesnu terapiju tj. tiroksin. Ako je u pitanju hipertireoza, u trudnoći se mora se uzimati terapija. U ovom slučaju tireosupresivna terapija i to PTU, lijek za koji se zna da ima najmanje neželjenih efekata u odnosu na plod. Problemi mogu nastati ukoliko majka ne koristi preporučenu terapiju.

Šta u slučaju operacije štitne žlijezde?

U slučaju totalne tiroidektomije, gubitak funkcije štitne žlijezde se može vrlo uspješno nadomjestiti redovnim uzimanjem potrebnog hormona u vidu tableta svako jutro.

Kako preventivno sačuvati zdravlje štitnjače?

Stres definitivno pogoršava stanje štitne žlijezde, a često je i glavni uzrok poremećaja. U svakom slučaju važna je zdrava ishrana, uredan način života, te izbjegavanje stresa i napora u mjeri u kojoj je to moguće, posebno kod žena. Naime, bolesti štitne žlijezde se češće javljaju upravo kod njih. Na primjer, hipertireoza se javlja 4-10 puta češće kod žena i to u starosnoj dobi od 20 do 50 godina.